Smještena u srcu Starog grada Kotora, na Trgu Bokeljske mornarice, Palata Grgurina predstavlja jedan od najvrednijih i najočuvanijih primjera barokne arhitekture u gradu. Za razliku od većine kotorskih palata koje su nastajale postepenim dogradnjama i transformacijama starijih objekata, Palata Grgurina je gotovo u potpunosti izgrađena kao jedinstvena cjelina u stilu zrelog baroka, krajem XVII ili početkom XVIII vijeka, nakon razornog zemljotresa iz 1667. godine.
Palata je pripadala plemićkoj porodici Grgurina (Gregorina), koja se u XVII vijeku doselila iz Kopra i ubrzo postala dio kotorskog patricijata. Njenu izgradnju pokrenuo je konte Marko Grgurina – ugledni trgovac i pomorski kapetan, čije ime ostaje vezano i za kulturni razvoj grada. Upravo je on posredovao u dolasku poznatog italijanskog vajara Frančeska Pensa Kabjanke u Kotor, čiji su radovi ostavili dubok trag u umjetničkom nasljeđu grada.
Tokom vremena, palata je prelazila sa generacije na generaciju, a značajnu ulogu imao je i Marko Anton Grgurina, kotorski kanonik i kasnije biskup, koji je učestvovao u važnim istorijskim pregovorima početkom XIX vijeka. Svojim testamentom iz 1814. godine palatu je ostavio opštini Kotor, namijenivši je potrebama lokalnog stanovništva.
Kroz XIX i XX vijek, Palata Grgurina je imala različite javne funkcije – bila je sjedište gradskog poglavarstva, austrijske vojne komande i kasnije upravnih institucija. Godine 1938. u dijelu palate osnovan je Muzej Bokeljske mornarice, dok je nakon Drugog svjetskog rata, 1952. godine, u cijelom objektu otvoren Pomorski muzej Crne Gore, koji se i danas tu nalazi.
Arhitektonski, palata odiše skladom i reprezentativnošću. Ima prizemlje i dva sprata, a njena glavna fasada prema trgu ističe se simetričnim rasporedom i monumentalnim balkonima na prvom i drugom spratu, sa kamenim balustradama. Centralna osa naglašena je kompozicijom otvora koji podsjećaju na triforu, čime se postiže vizuelna ravnoteža i elegancija.
Posebnu vrijednost daje kamen korišćen u izgradnji – kvalitetni „korčulanski kamen“ sa ostrva Vrnik, poznat po svojoj izdržljivosti i finoj obradi. Svi dekorativni elementi fasade, uključujući profilacije i ukrase, izrađeni su sa visokim nivoom majstorstva.
Na sjevernoj strani palate nalazi se prostrana terasa sa rijetkim baroknim vrtom, jednim od malobrojnih sačuvanih u Kotoru. Ovaj prostor dodatno obogaćuje arhitektonsku cjelinu, a na fasadi prema terasi nalazi se i grb grada Kopra, koji pridržavaju dva anđela – podsjetnik na porijeklo porodice Grgurina. U istom prostoru nalazi se i mermerni umivaonik izuzetne izrade, koji se pripisuje Kabjanki.
Unutrašnjost palate organizovana je oko centralnog salona, sa bočnim prostorijama raspoređenim simetrično. Sačuvani su brojni originalni elementi – drvene tavanice, podovi od dijagonalno složenih kamenih ploča u bijeloj i crvenoj boji, kao i unutrašnji portali od korčulanskog kamena sa baroknim profilacijama. Na nekima od njih nalazi se i porodični grb sa motivom ptice na grani.
Posebno je zanimljivo da je u jednoj prostoriji očuvan originalni parket od intarziranog drveta, što svjedoči o visokom nivou komfora i estetskog ukusa tadašnjih vlasnika.
Danas, Palata Grgurina nije samo arhitektonsko remek-djelo, već i važan kulturni centar. Kao dom Pomorskog muzeja Crne Gore, ona čuva bogatu pomorsku tradiciju Boke Kotorske i predstavlja nezaobilaznu tačku za sve posjetioce koji žele da upoznaju istoriju Kotora i njegovu neraskidivu vezu sa morem.